Najčešća asocijacija prilikom spomena borilačkih vještina su grubost i
borba, no sama suština poznavanja borilačke vještine predstavlja daleko
više od savladavanja tehnika udaranja i samoobrane.
Pojam treniranja borilačkih vještina još uvijek se najčešće doživljava kao
osposobljavanje za tučnjavu i borbu, i iako mogu djelovati prilično grubo
borilačka vještina predstavlja puno više od jednostavnog koncepta
„pobjede ili poraza“. Većina majstora zapravo će reći da se borilačke
vještine, iako se nazivaju tako, u suštini vježbaju s ciljem da do borbe ne
dođe. Naime, istinski poznavatelji zaziru od upotrebe znanja radi
iskazivanja vlastite nadmoći, budući da se kroz dugogodišnje vježbanje
stječe spoznaja o vrijednosti i poštovanju života. Osim vidljivih aspekata
borilačkih vještina, uvijek je prisutna duhovna dimenzija bez koje je
nemoguće istinski razumjeti smisao vještine. Kroz dugi niz obučavanja
vještine uče se ispočetka najprije jednodimenzionalni motivi vježbanja,
kao što su obrana od napada, stjecanje snage i kondicije, druženje, no s
godinama kao i iskustvom s vremenom se otkrivaju dublji slojevi i
dobrobiti borilačkih vještina. U našem podneblju se malo govori i zna o
pozitivnim učincima bavljenja borilačkim vještinama na psihofizičko
zdravlje i kvalitetu života, dok se u zemljama Dalekog istoka, one
uspješno primjenjuju upravo u terapijske svrhe.
POZITIVNI UČINCI NA OPĆE PSIHOFIZIČKO ZDRAVLJE
Borilačka vještina poboljšava kapacitet podnošenja izazova u
svakodnevnom stresnom okruženju, podižući pritom kvalitetu življenja. U
doba nastanka ovih vještina, prije tisuću i više godina, poznavanje
borilačkih vještina je predstavljalo alat za golo preživljavanje. U
suvremenom dobu opstanak ne ovisi o vještini borbe, nego počiva na
cijelom nizu drugih „vještina“ i sposobnosti, koje također mogu biti
izvedene iz treninga borilačkih vještina. Današnji čovjek je izložen
mnogobrojnim stresnim i konfliktnim situacijama, kao u privatnom, tako i
u poslovnom okruženju.
U današnje doba poznavanje borilačkih vještina i načina samoobrane u
modernim društvima čini sastavni dio profesionalne obuke vojnih i
policijskih dužnosnika. S druge strane, civilno stanovništvo bi trebalo
izbjegavati konfliktne situacije, unatoč poznavanju tehnike samoobrane
jer fizički konflikt uvijek nosi rizik za obje strane uključene u konflikt.
ULOGA BORILAČKE VJEŠTINE U MODERNOM DRUŠTVU
Uloga borilačke vještine u modernim društvima nadilazi puku potrebu za
fizičkom samoobranom. Poznavanje borilačke vještine predstavlja
zapravo stil života, a vježbanje ima cilj od praktične samoobrane sve do
razvijanja sposobnosti koje pomažu čovjeku u nošenju s dnevnim
okruženjem.
Cilj treninga borilačkih vještina je poboljšanje sposobnosti samoobrane i
kvalitete života razvijanjem kvaliteta kao što su koordinacija, ravnoteža,
flekibilnost, komunikacija, intuicija i razvoj strateškog razmišljanja. Sve
navedeno predstavlja najbolju potvrdu činjenice da bavljenje borilačkom
vještinom uključuje kompletan rad na sebi i da predstavlja daleko više od
savladavanja same tehnike samoobrane.
MOGUĆNOST PRIMJENE BORILAČKE VJEŠTINE
Borilačke vještine su se oduvijek razvijale kao dio cjelokupne kulture
tijela, pa tako u samom oblikovanju i osmišljavanju metoda vježbanja
treba reći da vježbanje vještine uključuje kompleksne vježbe
fleksibilnosti, snage, eksplozivnosti, kompleksne koordinacije i
naposlijetku stjecanja kontrole udarca.
SPECIFIČNOST VJEŠTINE
Osnovna karakteristika metode su individualne vježbe te vježbe u paru.
Kroz vježbe u paru vježbač kroz trening razvija senzibilitet zahvaljujući
kojem može vrlo lako prosuditi namjeru napadača dok s njim održava
kontakt.
Individualne vježbe su usredotočene na posturalnu kontrolu i
usklađivanje zglobova, mišića i ekstremiteta jednih spram drugih u
svakoj sekvenci pokreta s ciljem osiguranja automatizma i ekonomičnosti
pokreta.
Na treningu se uči i svjesnost o vlastitoj poziciji u prostoru, što se postiže
kroz ostvarivanje posturalne kontrole i raznih drugih vježbi, a osobito je
važna fleksibilnost koja se usvaja kroz kružne pokretima zglobova, ruku
pa i trupa. Adaptaciju i fleksibilnost prilikom reagiranja na napadačke
akcije usvaja se kroz vježbe u paru kojima vježbač stječe sposobnost
anticipacije pokrete partnera.
DOBNE GRANICE
Trening je otvoren za sve skupine, bez obzira na dob ili spol. Tijekom
vježbanja preporučuje se da vježbači postupno povećavaju dinamiku
kako bi se izbjegle ozljede.
Osobita pozornost se pridaje rekreativnim vježbačima tako da program
tijekom treninga uključuje kontrolirane udarce rukom ili nogom u tijelo ili
glavu. Svi „udarci“ upotrebljeni u programu su simulacija te se na taj
način može uključiti i trenirati borilačku vještinu i netko tko nije u idealnoj
formi.
KONCEPT TRENINGA
Karate ima nekoliko tehnika i stilova koji se mogu koristiti. Trening
karatea uključuje usvajanje tehnika stavova, udaraca i blokova,
usvajanje kata i primjenu tehnika u borbama (kumite).
Sve tehnike sadržane u katama mogu se opisati kao fiksni setovi pokreta
koji omogućavaju vježbanje vještine i kordinacije pokreta. Općenito,
učenici prvo uče osnove stava, odnosno posturalne kontrole, zatim
pokreta, rotacija i balističkog udaranja sve dok ne prijeđu na taktilni
trening, to jest vježbe u paru i sparing.
KORISNOST UČENJA BORILAČKE VJEŠTINE U DJEČJOJ DOBI
Borilačke vještine posebno su korisne za djecu budući da djeca prirodno
vole kretanje te ovakav tip treninga predstavlja veselje, a ne opterećenje.
Osim toga, filozofija borilačke vještine uključuje i druge pozitivne aspekte
kao što su učenje discipline, poštivanje partnera s kojim se vježba, kao i
spoznaja vlastitog tijela i uma.
Usvajanje ovih vrijednosti predstavljat će okosnicu u daljnjem životu, a
razvitak i rast djeteta uz kvalitetnog majstora vještine će dijete kroz
vježbanje podučiti mnogim vrijednostima. Između brojnih dobrobiti, koje
dijete stječe treniranjem neke od borilačkih vještina, posebno je važno to
što će dijete naučiti nenasilno rješavati sukobe s vršnjacima i okolinom u
kojoj živi, shvatiti da ustrajnošću može postići kvalitetne rezultate bez
obzira na tjelesne sposobnosti, u vježbanju s drugom djecom učit će se
suradnji i poštivanju, naučit će vladati sobom i steći unutrašnji mir koji će
mu biti od velike koristi, kako u ispunjavanju školskih obveza tako i
kasnije u životu. Nadalje, ne manje važno, vježbanje će snažno potaknuti
njegov tjelesni razvoj.
Add comment
Comments